Komisija želi smanjiti ruski uvoz za čak 112 milijardi m3 samo ove godine, pokazuje nacrt koji je vidio Breakingviews Reutersa. Najveći dio takozvanog RepowerEU plana zamjene goriva, 50 mlrd. m3 plina, uključuje povećanje uvoza LNG-a iz trećih zemalja. EU ima više od 200 mlrd m3 kapaciteta za regasifikaciju godišnje, uključujući terminale u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ipak, Španjolska i Francuska nisu dobro povezane s ostalim potrošačima, a tu su i tehničke poteškoće oko kvalitete plina u plinskim mrežama, koja nije unificirana. 
 
Kako bi se osiguralo europsko odredište za LNG, koji se u pravilu šalje tamo gdje su cijene najviše, potrošači bi vjerojatno morali plaćati u skladu s napuhanim cijenama plina koje su već porasle 10 puta u jednoj godini. Povećanje uvoza LNG-a za 20 milijardi m3 realnije je, sugerira Međunarodna energetska agencija (IEA). Ostale mjere na sličan način IEA ocjenjuje - vrlo izazovnima. 
 
Solidarnost neće jednako koštati sve
 
Komisija pretpostavlja uštedu plina od 14 milijardi m3 uglavnom zahvaljujući građanima EU-a koji smanjuju termostate za 1 stupanj Celzija. A težnja da zamijeni 20 milijardi m3 plina ubrzanim projektima u obnovljivcima tri je puta više od onoga što IEA predviđa. Ipak, zamjena 10 milijardi kubika ruskog plina uvozom više goriva iz mjesta poput Alžira izgleda izvedivo. Prijedlog kojim bi se osiguralo da EU do 1. listopada napuni do razine od barem  90% skladišta plina prije zime je zakonodavna stvar koja bi trebala biti predstavljena do travnja, a ići će se na solidarnost među članicama. Skladišta zimi osiguravaju do 30% plina EU-a, ali neka su pod kontrolom ruskog Gazproma. U skladištima je trenutno 27% plina prosječno.
 
RepowerEU će biti "nategnut", ali zemlje bi mogle koristiti državne subvencije kako bi ograničile posljedice skupe energije. Ili bi mogli oporezovati neočekivanu dobit energetskih tvrtki, za koje IEA kaže da bi ove godine mogle prikupiti 200 milijardi eura. No, kao i kod pandemije, cjenovni šok će neravnomjerno pogoditi zemlje EU. Blok je pokazao jedinstvo u pandemiji udruživanjem sredstava za financiranje plana poticaja od 750 milijardi eura za pomoć teško pogođenim zemljama. Učiniti tako da se nosite s epskom energetskom krizom logičan je sljedeći korak, zaključuje u komentaru Reuters.