U Ministarstvu tvrde da bi bez tih mjera, o kojima se ovih dana intenzivno razgovara, plin od 1. travnja poskupio za 23 posto, budući da njegova tržišna cijena u zadnje vrijeme raste. Toliko bi poskupljenje, prema neslužbenim izračunima, za građane značilo u prosjeku ukupno 670 kuna godišnje više na računima za plin.

No, koliko će točno plin poskupjeti s početkom travnja za sada se točno ne zna.

Ovisit će to uz ostalo i o troškovima transporta plina, čije bi sniženje industriji, primjerice Petrokemiji, moglo značiti uštedu i do 100 milijuna kuna, izračunali su u Ministarstvu.

Ujedno otklanjaju mogućnost smanjenja PDV-a kako bi se, kao kod računa za električnu energiju, smanjili računi za plin.

Naime, kako objašnjavaju u Ministarstvu, struju plaćaju svi pa je sniženjem PDV-a (s 25 na 13 posto) postignut linearni učinak na sva kućanstva, dok plin ne koriste svi te bi se sniženjem PDV-a pogodovalo samo dijelu građana.

Hrvatska, kažu u Ministarstvu, k potpunoj liberalizaciji tržišta plina ide prvenstveno zbog tužbe MOL-a Europskoj komisiji protiv Hrvatske, zbog netržišnih uvjeta u plinskom biznisu. Tvrde pritom da bivša vlada nije zaštitila interes Hrvatske u tom slučaju.

Na pitanje kako se Inu može natjerati da domaći plin prodaje u Hrvatskoj odnosno HEP-u, a ne da ga izvozi, što može prema izmjenama Zakona o tržištu plina, u Ministarstvu odgovaraju da je Ini ipak najisplativije plin prodavati u Hrvatskoj, a da prema potrebi mogu reagirati destimulacijom izvoza povišenjem izvoznih taksi.

Što se tiče cijene struje, u Ministarstvu kažu kako će, zbog ostavštine vlade kojoj je na čelu bio Zoran Milanović, naknade za poticanje obnovljivih izvora energije sigurno "ići gore" i to prije lokalnih izbora. 

To će građanima povećati račune za struju, ali u Ministarstvu tvrde da ukupno gledajući ne bi trebalo poništiti učinak porezne reforme, odnosno struja građanima ne bi trebala poskupjeti u odnosu na 2016. godinu. Zbog nižeg PDV-a računi za struju su od početka ove godine niži za prosječnih 9,6 posto, dok se nakon dizanja naknada za obnovljive izvore očekuje poskupljenje između pet i sedam posto, preliminarni su izračuni Ministarstva. 

Plenković: Još se traži rješenje da plin ne poskupi

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u petak da Vlada još uvijek traži rješenje da plin ne poskupi.

"Cijena plina na europskom tržištu je viša nego što je bila lani. Kao predsjednik Vlade dao sam zadaću nadležnom ministarstvu da pronađe model po kojem se ne bi doveli u situaciju poskupljenja cijene plina za građane i potrošače, i na tom modelu zajedno sa svim relevantnim kompanijama u ovom trenutku stručnjaci iz Ministarstva (zaštite okoliša i energetike) trenutno rade", izjavio je Plenković.

Upitan, pak, je li imenovanje Marina Pucara za novog predsjednika Uprave Podravke političko kadroviranje, predsjednik Vlade ponavlja da je odluku donio Nadzorni odbor, u kojem država ima samo tri od devet članova.

"Ponavljam, Podravka je kompanija u kojoj hrvatska država, a sukladno tome i Vlada koja ju predstavlja, ima svega 25,6 posto dionica", rekao je premijer, dodavši da je Vlada, koja u Nadzornom odboru ima samo tri predstavnika, "sudjelovala u zajedničkom donošenju odluka, prije svega zajednički s predstavnicima mirovinskih fondova".

Odgovarajući na pitanja novinara najavio je i mogućnost promjena u podjeli Hrvatske na statističke regije, kako bi se postigao ravnomjerniji regionalni razvoj, jer je sadašnja podjela pokazala određene manjkavosti.

"Praksa je pokazala da podjela na dvije statističke regije, Jadransku i Kontinentalnu Hrvatsku, ima određenih manjkavosti i možda u određenoj mjeri sprječava ravnomjerni regionalni razvoj svih dijelova Hrvatske. Nakon ove financijske perspektive (od 2014. do 2020. godine) uz temeljitu analizu vidjet ćemo da li se može ići ka drukčijoj organizaciji, koja bi omogućila kvalitetnije i veće povlačenje sredstava upravo u onim dijelovima Hrvatske kojima treba jača pomoć u regionalnom razvoju", kazao je premijer, podsjetivši da je smisao redistribucije europskog proračuna upravo ravnomjeran regionalni razvoj.

Preuzeto: Slobodna Dalmacija