Vlada bi do 2017. kontrolirala tržište plina, a tek bi zatim moglo doći do liberalizacije tržišta i slobodnog određivanja cijene plin.

Od 1. travnja ove godine prvi put u povijesti glavni opskrbljivač hrvatskih kućanstava prirodnim plinom neće biti Ina ili njezina tvrtka kći Prirodni plin. Kako doznaje Večernji list, na rasporedu sjednice Vlade već bi se ovoga tjedna mogla naći odluka kojom se ta uloga dodjeljuje Hrvatskoj elektroprivredi. Novi zakon Riječ je o odluci o imenovanju opskrbljivača na veleprodajnom tržištu, funkcije definirane u nedavno donesenom Zakonu o tržištu plina. Pojednostavljeno rečeno, radi se o tvrtki kojoj će domaći proizvođači plina – a to je zasad samo Ina – po reguliranoj cijeni i uvjetima biti obvezni prodavati taj energent, a koji će ona onda, opet po reguliranoj cijeni, prodavati lokalnim opskrbljivačima koji opskrbljuju krajnje korisnike. Riječ je o poslu koji je dosad obavljala Inina tvrtka Prirodni plin, no u Vladi su odlučili da će ga tijekom sljedeće tri godine obavljati nacionalna elektroenergetska kompanija. Ova odluka iznimno je važna iz dva razloga. Prvi je taj što je njezinim donošenjem faktički Vlada preuzela kontrolu nad domaćim plinskim tržištem, barem što se kućanstava tiče. U iduće tri godine, što je maksimalan rok trajanja ovog režima, cijene plina za kućanstva određivat će Vlada, a tek od 2017. moglo bi doći do liberalizacije i slobodnog određivanja cijena. Do tada situacija na domaćem tržištu plina trebala bi se stabilizirati, lokalni distributeri – trenutačno u vrlo lošem financijskom stanju – ojačati, a građani pripremiti za rast cijena plina koje će otvaranje tržišta neumitno prouzročiti. S druge strane, ovu odluku Vlade nemoguće je promatrati mimo teških pregovora koje hrvatska Vlada vodi s mađarskim MOL-om. Naime, jedna od glavnih točaka neslaganja jest pitanje nepreuzimanja Inina plinskog biznisa, na što se Vlada Ive Sanadera obvezala sklapanjem glavnog plinskog ugovora 2009. godine. Država se tada obvezala kupovati domaći plin po cijeni ruskog plina na granici, a cijeli posao trebao je biti realiziran otkupom Inine tvrtke Prirodni plin. Ipak, kad je Sanader podnio ostavku, njegova nasljednica Jadranka Kosor nije ispunila ugovor, tvrtka Prirodni plin ostala je Inina, plin se prodavao domaćim opskrbljivačima i dalje po reguliranoj, nižoj cijeni, a Ina tvrtki po višoj “ruskoj” cijeni. Posljedica je bila takva da se u tvrtkinoj bilanci akumuliralo više milijardi kuna gubitka. Budući da je poslije zagrebački Županijski sud donio nepravomoćnu presudu o tome kako je i taj ugovor bio dio Sanaderova korupcijskog aranžmana s MOL-om, Vlada dug ne priznaje. U takvim okolnostima u Vladi su očito procijenili da je takav status iznimno rizičan za sigurnost domaće opskrbe plinom te odlučili aktivirati institut opskrbljivača na veleprodajnom tržištu. Takva zabrinutost nije bez osnova. Primjerice, potvrdi li se presuda Ivi Sanaderu i na drugostupanjskom sudu, Vlada neće imati izbora nego pokrenuti postupak poništenja spornog ugovora.

Ako taj spor bude uspješno dovršen, Prirodni plin našao bi se u situaciji da ima goleme dubioze bez ikakvog potraživanja. Kako tvrtka nema imovine, vjerojatno bi završila u stečaju pa bi u jednom danu domaće tržište plina ostalo bez središnjeg aktera. To je samo jedan od mogućih scenarija koje su u Vladi vjerojatno namjeravali izbjeći, a pri biranju novog glavnog opskrbljivača nisu imali previše izbora. Kako je riječ o godišnjem prometu od milijardu i pol kuna, rijetko koja državna kompanija uopće ima dovoljnu likvidnost da to može kontrolirati. Ne bude li značajnih promjena u cijenama, HEP u novoj ulozi ne bi trebao ostvariti značajniju zaradu, ali će osjetno povećati prihode i tako dijelom nadoknaditi negativan trend pada prihoda iz osnovne djelatnosti zbog liberalizacije cijene struje. Siguran kupac Od gubitaka i potencijalnog neplaćanja HEP će se, kako doznajemo, zaštititi tipskim ugovorima koje će sklapati sa svim lokalnim opskrbljivačima. Ina, pak, ostaje bez važne uloge u plinskom gospodarstvu, no s druge strane bit će oslobođena i znatnih odgovornosti koje su tvrtku proteklih godina ozbiljno opterećivale, poput slabog plaćanja, brige za sigurnost opskrbe itd. Tvrtka će imati sigurnog i pouzdanog kupca za značajan dio svoje proizvodnje, a ne bude li Vlada odlučila značajnije intervenirati u cijenu, i u naftnoj kompaniji bi na kraju mogli biti zadovoljni novim režimom. Građanima ovaj novi ustroj plinskog gospodarstva jamči da će barem tijekom iduće tri godine biti zaštićeni od naglog poskupljenja plina kojima bi u liberaliziranom tržištu bili izloženi. Dapače, kako će odluka o cijeni plina opet biti u domeni politike, moguće je da sljedeće, predizborne godine, dođe i do njezinog smanjenja.

Izvor: Večernji list