S obzirom na to da je većina centralnih toplinskih sustava u Hrvatskoj mahom građena prije više od 50 godina, ne čudi što toplinarske tvrtke i jedinice lokalne samouprave najavljuju primjetna ulaganja u obnovu mreže cjevovoda kako bi se smanjili gubici u njima te, u konačnici, računi korisnika. S druge, pak, strane, takvim tvrtkama posao otežava nes(p)retna okolnost, tj. činjenica da javnost toplinarstvo ponajprije promatra iz perspektive razdjelnika oko kojih se i danas lome mnoga koplja. A 50 000 kućanstava još uvijek nema ugrađene razdjelnike i čeka novu regulativu.
Kako bi se pokušali pronaći odgovori na ova i mnoga druga pitanja, te kroz razmjenu znanja i iskustva stekao što bolji uvid u primjere dobre prakse, tvrtka Energetika Marketingorganizirala je novi stručni skup Toplinarstvo 2019 - Forum o rješenjima za daljinsko grijanje i hlađenje.
Pravednija raspodjela
Danijel Bizek iz HEP Toplinarstva je istaknuo kako ta tvrtka nastoji zamijeniti što veći dio centralne toplinske mreže novijim (predizoliranim) cijevima i osuvremeniti ju naprednim alatima za tehničko-ekonomsko optimiziranje takvih sustava.
Marko Čavrak iz tvrtke Teh-Projekt Oprema iz Rijeke je kazao kako se uvođenjem termostatskih ventila i djelitelja troškova grijanja te raspodjelom troškova na temelju potrošnje postiže ušteda i do 30 posto u odnosu na raspodjelu po, primjerice, četvornome metru. Također, dodao je, tako se omogućuje pravednija raspodjela među potrošačima jednog centralnog sustava.
"Međutim, apsurd je da ne postoji dobro razumijevanje načina rada pojedinih mjerila u smislu primjene u raspodjeli troškova, kao ni dobro razumijevanje fizikalnosti zgrada prilikom provođenja raspodjele troškova grijanja, hlađenja i potrošnje tople vode", napomenuo je, dodajući kako i pravni propisi zaostaju pored pravila struke i prakse raspodjele takvih troškova.
Aneks ugovora
U sklopu stručnog skupa održan je i okrugli stol.
Vatroslav Jukić, direktor Sektora toplinske energije u riječkoj komunalnoj tvrtki Energo, naglasio je kako u Rijeci više nema iskopčavanja građana iz sustava. "Kod pravedne raspodjele troškova nema reklamacija", istaknuo je, dodajući kako su one zgrade koje su to shvatile te imaju obnovljenu fasadu i, među ostalim, podstanicu odlučile i ostati na sustavu.
Govoreći o daljinskom hlađenju, Jukić je kazao kako je to primjenjivo na trgovačke centre, bolnice i, među ostalim, škole.
Kristijan Lovrenščak, direktor tvrtke Tehnostan iz Vukovara, istaknuo je kako uskoro kreće zamjena razdjelnika koji su u upotrebi gotovo 10 godina. Tehnostan pritom razmišlja da se s onim zgradama koje to budu htjele napravi aneks ugovora kako bi se ugradnja novih razdjelnika omogućila sredstvima iz pričuve koja bi se zbog toga korigirala za najmanji mogući iznos.
Lovrenščak je dodao kako se u nas račun za grijanje često stavlja u isti koš s porezima. No, on nije porez, već potreba, napomenuo je.
Uravnoteženje instalacija
Inače, na skupu je istaknuto kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u kojoj su građani izgubili povjerenje u toplinarstvo koje u nekim drugim državama funkcionira kao strateška djelatnost. A Hrvatskoj tek slijedi značajnije osuvremenjivanje sustava za što je potrebno osigurati mnoge preduvjete. Među onim 'jednostavnijim' zahvatima su uravnoteženje instalacija i ugradnja termostatskih ventila nove generacije (digitalne programabilne glave). Složeniji projekti, pak, obuhvaćaju primjenu obnovljivih izvora.