Hrvatska iz vlastite proizvodnje zadovoljava tek 38% potreba za plinom
Nakon teške 2018., kada je potrošnja plina pala za čak 9,1%, trendovi su se ove godine poboljšali pa prva tri kvartala ove godine pokazuju rast potrošnje od 4,9%, rekao je Marko Blažević na Danu plina u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin. Nažalost, trendovi u samodostatnosti plina vrlo su depresivni - lani je iz domaće proizvodnje zadovoljeno samo 38% ukupne potrošnje, dok je sve ostalo činio plin iz uvoza. Prva tri kvartala ove godine pokazuju trend oporavka potrošnje plina, koji su podjednako vukli HEP i industrija prikopčana na transportni sustav pa je tako HEP potrošio 5% više plina nego u istom periodu lani, a industrijski kupci potrošili su 8% više plina. Plinsko skladište Okoli trenutno je zapunjeno s rekordnom količinom plina a utiskivanje još traje. Antonija Glavaš iz PPD-a je govorila o trgovanju plinom koji je postalo iznimno izazovno pa ona smatra da je tržište spremno za dugoročne ugovore uz plutajuću cijenu koja se veže uz plinske hubove.
Proizvodnja u padu
Mirko Lukić iz INA-e govorio je o prirodnom padu proizvodnje plina te istaknuo da će se negativni trendovi nastaviti iako INA poduzima sve što je u njezinoj moći da pad proizvodnje ublaži. Lani je proizvedeno 966 mil. m3 plina, dok je 2017. to bilo 1,1 mlrd m3 plina. INA i dalje proizvodi oko 40% primarne energije u Hrvatskoj pa u strukturi ukupne potrošnje, koja iznosi 198 PJ na naftu i plin otpada 69 PJ, dok za usporedbu drvo i biomasa čine čak 48 PJ. Lukić je najavio da će INA nastaviti s EOR projektima u Ivaniću i Žutici a razmišlja se i o proširenju programa na Posavinu i Podravinu kako bi se povećale pridobive količine ugljikovododika. U ovoj ogrjevnoj sezoni u rad će biti pušteno plinsko polje Vukanovci, a proizvodnja iz polja Gola Duboka povećana je za 10%. INA-ino novo otkriće je polje Severovci koje će u rad biti pušteno za nekoliko godina.
Što s dekarbonizacijom?
Tomislav Jureković, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e govorio je o izazovima europske dekarbonizacijske politike te istaknuo da je bitka da se plin percipira kao prihvatljivo fosilno gorivo izgubljena. Ipak, od Hrvatske će se očekivati da certificira Plinacro, za što će biti potrebne i neke zakonske izmjene. Moguća je i deregulacija javne usluge opskrbe 1. travnja 2020., za koju Jureković smatra da treba provesti stručnu debatu jer je to vrlo osjetljivo pitanje. U budućnosti on vidi mogući proces certifikacije distribucijskih mreža, testiranje učinkovitosti maloprodaje plina te pilot projekte za vodikove mreže i alternativne plinove. Narativ plina se mijenja ali on će u Europi ostati gorivo u tranziciji.
Nagrade struke
Nagradu za životno djelo primio je plinski doajen prof. dr. sc. Miljenko Šunić, dugogodišnji predsjednik HSUP-a, dok je za menađera godine proglašen direktor HEP Plina Damir Pećušak. Za doprinos razvoju obrazovanja i primjene plina nagrađen je prof. dr. Igor Sutlović, a član Upravnog vijeća HERA-e dr. sc. Nikola Vištica nagrađen je za posebni doprinos razvoju plinskog gospodarstva u 2019. Dipl. ing. Vladimir Tišljar nagrađen je za doprinos razvoju učinkovitog istraživanja nafte i plina, a PR tim ENN-a grupe koji predvodi Dorotea Lazanin Jelenc dobio je priznanje za medijsku obradu i promociju plina u javnosti.
