Naime, Zakon će otvoriti mogućnost osnivanja „razvojnog društva“ koje može doprinijeti proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, ali razraditi cjelokupni kaskadni sustav korištenja geotermalnih voda, što i toplinarstvo te grijanje staklenika u poljoprivredi. Jedno inozemno istraživanje iz Francuske pokazalo je da geotermalna energija pri primjeni za grijanje i hlađenje uzrokuje čak 40 puta manje emisija od prirodnog plina. Potkraj 2019. godine u Europi je bilo 130 geotermalnih elektrana u pogonu, čemu treba dodati još 36 projekata koji se razvijaju i još 124 projekta u fazi projektiranja, čija ukupna električna snaga doseže čak 3,3 GW. Ukupni toplinski učin geotermalnih sustava daljinskog grijanja je u 2019. godine iznosio 5,5 GW u 25 europskih zemalja, a u narednih pet do osam godina broj geotermalnih elektrana u pogonu u Europi će se u udvostručiti.
U Hrvatskoj trenutno radi samo jedna geotermalna elektrana snage 16,5 MW, druga, GTE Zagocha 20 MW kod Slatine bi se u pogonu mogla naći iduće godine, a GTE Legrad 19,9 MW tek 2025.. Geotermalni izvori usprkos ogromnom potencijalu ne iskorištavaju se dovoljno. Od g. Krpana saznajemo da bi razvojno društvo osnovala država u javnom interesu a oni bi, uz korištenje sredstava iz Europskih fondova, izvodilo naftno-rudarske radove u razdoblju istraživanja za utvrđivanje potencijala. Valja znati da središnji hrvatski dio Panonskog bazena ima 60% veći geotermalni gradijent od europskog prosjeka.
„Upravo ta 'geološko-naftna' činjenica ojačala je energetsku dimenziju sektora te je potaknula Agenciju na još veći angažman i promociju ovakvih prostora potencijalnim investitorima, koristeći i znanje i podatke koje smo desetljećima prikupljali u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Geotermija se savršeno uklapa u ciljeve europskog Zelenog sporazuma i AZU se nada kako će u idućoj financijskoj omotnici implementirati niz uspješnih geotermalnih projekata“, kaže g. Krpan.
Korist za lokalne sredine
Svi postojeći podaci, koji su se prikupljali unazad 30-ak godina, a koji su bili temelj za procjenu geotermalnog potencijala Hrvatske, poslužili su Agenciji za izradu karata potencijalno zanimljivih geotermalnih prostora i za selekciju svih bušotina prema temperaturi izvora i propusnosti bušotine. Selektirani podaci važni su za određivanje namjene svake od bušotina, a do sada je izdvojeno čak 71 do 75 novih prostora s geotermalnim potencijalom koji će se moći iskoristiti za proizvodnju električne ili toplinske energije u budućnosti. Potencijali su veliki i većinom neiskorišteni, a ključna je korist za širu zajednicu, dakle ne isključivo proizvodnja električne energije iz tople vode.
Veća transparentnost prema javnosti
Novosti Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika mogle bi veseliti zainteresiranu javnost. Učinci na okoliš će se odsad morati uzeti u obzir u najranijoj mogućoj fazi prilikom donošenja odluka o projektu, a mjere zaštite okoliša bit će dane javnosti na uvid. Budući da Agencija za ugljikovodike provodi pripremne radnje za jedinstveni postupak nadmetanja za istraživanje i eksploataciju, ovim izmjenama utvrđena je obveza Agencije u pripremi i dostavi inicijativa za izmjene i dopune prostornih planova, a prije objave jedinstvenog postupka nadmetanja odnosno natječaja. "Znamo da je usklađenost s prostornim planovima jedna od važnijih stavki svakog projekta te će od sada Agencija odmah po saznanju o budućem eksploatacijskom polju moći predlagati izmjene prostornih planova, a sve kako bi projekti tekli bez kašnjenja te će se na taj način dosadašnji zastoji u realizaciji nakon postupka nadmetanja“, kaže Krpan. Također, uvodi se obveza objave nacrta pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske projekte, kao i građevinske dozvole za naftno-rudarske objekte i postrojenja. Zakonom je dodatno uređeno i skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida.
Vrijedni podaci
„Investitori cijene analize koje im možemo predočiti jer im, u konačnici, značajno smanjuju početne investicije, što je pak ključna stvar u razvoju takvih projekata. U ovom trenutku imamo bazu od oko 3.500 bušotinskih podataka, bazu seizmičkih podataka na prostoru od oko 20.000 km2 i veliki broj 3D seizmičkih podataka. To su investitorima dragocjeni ulazni podaci koji dobro definiraju istražne prostore i koji potvrđuju geotermalni potencijal, što investitorima štedi novac i vrijeme“, kaže g. Krpan. Slično kao i u slučaju nafte i plina, Agencija je zainteresiranim investitorima omogućila i korištenje tzv. 'Data Rooma', odnosno sobe s objedinjenim prikupljenim podacima podzemlja, a zbog pandemije je uspostavljen zaštićeni virtualni Dana Room za sve podatke iz Panonskog bazena.
U samo dvije godine od kada je geotermija u nadležnosti AZU u sedam nadmetanja dodijeljeno je čak 13 dozvola za istraživanje geotermalnih voda u energetske svrhe. Agencija za ugljikovodike je u lipnju prošle godine raspisala natječaj za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na četiri istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja za koje je pristiglo devet ponuda sedam različitih ponuditelja. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je u listopadu odluke o izdavanju dozvola za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe za četiri istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja. Dozvolu za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na istražnom prostoru „Legrad-1“ dobila je tvrtka GEO POWER ENERGY DEVELOPMENT. Nadalje, tvrtka ENSOLX dobila je dvije dozvole za istraživanje i to na istražnim prostorima „Ernestinovo“ i „Merhatovec“, dok je dozvolu za istraživanje geotermalnih voda na istražnom prostoru „Lunjkovec-Kutnjak“ dobila tvrtka BUKO TERMAL, inače u vlasništvu Varaždinske županije i općine Mali Bukovec. Vrijednost istražnih radova na ovim projektima procjenjuje se na gotovo 152 milijuna kuna.
„Državi je cilj u što većoj mjeri razraditi modularni, odnosno kaskadni sustav korištenja geotermalnih voda kako bi se iskoristio njihov maksimalni potencijal. Takav model omogućava proizvodnju električne energije (gdje temperature i protočnost ležišta to omogućavaju), korištenja „otpadne“ geotermalne vode, odnosno one koja je već prošla kroz postrojenje za proizvodnju električne energije i čija je temperatura snižena, ali je još uvijek iskoristiva za potrebe toplinarstva, kao i za poljoprivredu odnosno za grijanje staklenika ili neke druge namjene poput, primjerice, uzgoja riblje mlađi ili za korištenje u sušarama, te se na taj način stvara dodatna vrijednost i za lokalno gospodarstvo“, kaže Krpan.